Flag of Timor-Leste

USAID nia Projetu Avansa Agrikultura

Lingua: English | Tetun

Speeches Shim

Objetivu:

Projetu Avansa Agrikultura nudar komponente xave ida ba iha USAID nia estratéjia hodi haforsa kapasidade umana no institusionál iha Timor-Leste

 

Lokalidade: 

Munisípiu Aileu, Ainaro, Bobonaro, Dili, Liquica no Ermera

Parseiru Importante:

Ministériu Agrikultura no Peska; Turizmu, Komérsiu no Indústria; no Saúde. Organizasaun Setór Privadu

Durasaun:

Abril 2015 — Marsu 2020

Kontratu:

$19.2 million

Parseiru nia Kontaktu:

Cardno Emerging Markets USA Ltd.

Paul Mason

Xefe de Ekipa

Email: info@avansaag.com   

USAID nia Kontaktu:

David Howlett

Agriculture Officer

Email: usaid-timor-leste-info@usaid.gov

Rezumu: 

USAID nia Projetu Avansa Agrikultura aselera hela kreximentu ekonomia sustentável iha setór agrikultura. To tempu projetu remata, USAID antesipa kuaze uma kain hamutuk 9,000 sei hetan rendimentu aas, hasa’e sira nia rai osan no han ai-han ne’ebé nakonu ho nutriente barak liu tan. USAID adopta tiha ona lisaun husi projetu pasadu ne’ebé servisu hamutuk ho agrikultores, sosa na’in, no komunidade sira. Sustentabilidade longu-prazu sei garante liu husi haforsa ligasaun entre setór privadu no parseiru lokál ne’ebé mak fornese servisu ba agrikultores iha area rural.

USAID Avansa
California Frigo strawberry plants were distributed in Aileu, Ainaro, and Ermera. Some of the farmer groups’ incomes have increased by nearly 320 percent from $1,200 to $5,000 since the activity began.

Alkansu Prinsipál Sira:

  • Rendimentu média kada tinan ba uma kain agrikultór sira nian aumenta ba porsentu 18 iha FY2019 husi dollar $2,454 no sa’e ona ba porsentu 944 dezde projetu ne’e hahú iha 2015.
  • Inisiativa projetu nian benefísia ona uma kain hamutuk 8,695.
  • Hare ba joven, projetu fornese ona treinamentu ba hasa’e abilidade ba juventude hamutuk 6,591 inklui emprendedora, produsaun agrikultura, jestaun rekursu naturáis, no nutrisaun.
  • Hamlaha moderadu to’o hamlaha grave redús ona to porsentu 90 iha area tarjetu sira dezde projetu hahú.
  • Setór fornesimentu insumu dezenvolve di’ak, hatudu aumenta triplu iha fornesimentu insumu kada tinan husi $200,000 to $770,293 dezde 2015.
  • Kuaze agrikultores hamutuk 32,000 uza teknolojia foun hodi nafatin hadi’a sira nia produtividade.
  • Projetu introdús teknolojia ne’ebé mak bele hadi’a promove redusaun risku klimátiku no jestaun rekursu naturáis iha ektare 3,376, hodi mellora kapasidade signifikante agrikultores sira nian ba maneja bee menus no erozaun.
  • Agora daudauk porsentu 83 feto ho idade reprodutivu konsume ai-han ne’ebé ho nutrisaun, inklui han grupu ai-han nutriente lima ou liu iha sira nia hahán.