Flag of Timor-Leste

Ami nia Servisu

Lingua: English | Tetun

Speeches Shim

Dezde hetan ninia independénsia iha tinan 2002, Timor-Leste avansa hodi harii ninia demokrasia foun no instituisaun ne’ebé foin harii, no iha obstákulu ba hadi’a ninia kapitál umana, ekonomia no dezafiu saúde nia. Estadus Unidus parseria ho Timor-Leste hanesan aliadu ba iha indo-pasífiku, hodi kria nasaun ne’ebé demokrasia, saudavel no prósperu. Bainhira Timor-Leste iha kometimentu hodi avansa ninia dezenvolvimentu, nudar nasaun foun hasoru dezafiu ne’ebé fó ameasa ba ninia kreximentu ne’ebé mak bo’ot. Hodi kataliza progresu ba jerasaun nia futuru, USAID harii Timor-Leste nia auto-konfiansa liu husi haforsa ninia abilidade hodi planu, finansiamentu, no implementa ninia solusaun rasik ba dezenvolvimentu.

Besik populasaun 1.3 moris iha ki’ak nia laran, Timor-Leste hasoru dezafiu dezenvolvimentu ne’ebé bo’ot. USAID hare ba harii auto-konfiansa liu husi investe iha kapasidade lokál Timor-Leste nian hodi haforsa ninia instituisaun ne’ebé demokrátiku, hasa’e kreximentu ekonomia ne’ebé inkluzivu no kompetisaun iha setór privadu no hadi’a servisu saúde ba Timor-oan tomak. 

  • USAID ajuda Timor-Leste sai nasaun ne’ebé prósperu, saudavel no demokrátiku liu tan. USAID foka liu ba hasa’e kapasidade hodi fornese servisu ne’ebé responsivu iha nivel nasionál no sub-nasionál hodi hadi’a kualidade governasaun. 
  • Estimula ekonomia nia lukru ida ne’e, USAID introdús programa kréditu komérsiu ba fornese insumu, agrikultores rapidamente muda husi subsisténsia ba agríkola komersiál, ne’ebé aumenta fornesimentu fan anuál nian husi dollar 200,000 to dollar 550,000 iha tinan tolu.
  • Ajuda Ministériu Saúde fornese sesaun promosaun saúde hamutuk 720 ba ema hamutuk 11,317 ne’ebé mak 8,908 (porsentu 79)  feto. Sesaun ne’e promove importánsia konaba vizita  antenatal, sinál perigu durante isin rua no partu, planeamentu familiar, edukasaun kona ba nutrisaun, saneamentu no edukasaun kona ba ijiene. 

KREXIMENTU EKONOMIA NO NEGÓSIU

Kuaze Timor oan porsentu hitu nulu depende husi agrikultura ba sira nia moris; maibé, barak mak laiha asesu ba ekipamentu ne’ebé ho kualidade di’ak no merkadu. USAID ajuda harii ekonomia ne’ebé sustentável no inkluzivu liu husi promove turizmu komunitária, aumenta produtividade agrikultura, hadi’a asesu ba ekipamentu ho kualidade aas no liga agrikultura ba merkadu foun. Parte ida, obrigado ba USAID hodi introdús konaba teknolojia modernu no tékniku agríkola, rendimentu agrikultór aumenta ba porsentu 700 durante tinan tolu nia laran.

SAÚDE GLOBÁL

Alende iha progresu ne’ebé mak di’ak, Timor-Leste nia taxa mortalidade inan no labarik tinan lima ba kraik sei nafatin aas iha sudeste aziátiku. Hodi ajuda salva moris, USAID servisu hodi alkansa asesu ba servisu saúde ne’ebé ho kualidade di’ak ba timor-oan tomak – espesiálmente ba feto no labarik – liu husi enkoraja pratika saúde di’ak no kualidade reprodutivu ba ajudu saúde ne’ebé mak di’ak. Parte ida, obrigado ba USAID, persentajen feto ba simu ajuda postnatal durante loron hitu depois de partu sa’e ou aumenta husi porsentu 83 to porsentu 99 entre tinan 2017-2018. 

DEMOKRASIA, DIREITUS UMANUS NO GOVERNASAUN

Hodi ajuda haforsa Timor-Leste nia demokrasia depois de konflitu, USAID promove boa governasaun no ajuda redús korrupsaun. Ho USAID nia asisténsia, Timor-Leste ajuda organiza eleisaun ne’ebé pas iha tinan 2017 no 2018 la ho internasionál nia supervizaun, parlamentár aprende pratika di’ak hodi efetivamente reprezenta sira nia konstituinte no reforma aduaneira la’o daudauk hela.

 

APRENDE LIU TAN

Timor-Leste Perfíl de Nasauan