Flag of Timor-Leste

Kreximentu Ekonomia no Komersiu

Lingua: English | Tetun

Speeches Shim

Kuaze Timor oan porsentu hitu nulu depende husi agrikultura ba sira nia moris; maibé, barak mak laiha asesu ba ekipamentu ne’ebé ho kualidade di’ak no merkadu. USAID ajuda harii ekonomia ne’ebé sustentável no inkluzivu liu husi promove turizmu komunitária, aumenta produtividade agrikultura, hadi’a asesu ba ekipamentu ho kualidade aas no liga agrikultura ba merkadu foun.

Kreximentu Ekonomia
USAID ajuda ema kuaze 33,000 iha komunidade 250 hetan rendimentu sa’e, hadi’a sira nia nutrisaun, no maneja sira nia asset ekonomia bele efetivu liu.

Parte ida, obrigado ba USAID hodi introdús konaba teknolojia modernu no tékniku agríkola, rendimentu agrikultór aumenta ba porsentu 700 durante tinan tolu nia laran.

Agrikultura nudar meius subsisténsia primaria ba ema kuaze porsentu hitu nulu populasaun iha Timor-Leste, maibé maioria agrikultores la dun iha asesu ba teknolojia no pratika ne’ebé presiza ba produsaun ai-han ne’ebé sustentável no efisiénte. Produtór komersiál no subsisténsia hasoru limitasaun signifikante inklui limitasaun asesu ba insumu ho kualidade diak, menus produsaun no lakon post-kolleita ne’ebé bo’ot, nomos iha limitasaun ba asesu ba merkadu. USAID nia estratéjia dezenvolvimentu rekoñese kreximentu ekonomia inkluzivu iha setór agrikultura nudar xave ba haforsa kapasidade umana no institusionál iha Timor-Leste.

  • Estimula ekonomia nia lukru ida ne’e no USAID nia introdusaun ba programa kréditu komérsiu ba fornese insumu, agrikultores rapidamente muda husi subsisténsia ba agríkola komersiál, ne’ebé aumenta fornesidor sira nia fan anuál nian husi dollar 200,000 to’o dollar 550,000 iha tinan tolu.
  • Atinje tarjetu ba proteje bee matan fatin hamutuk 80, ne’ebé agora serve ona ba uma kain hamutuk 110, reprezenta porsentu tolu nulu resin tolu husi populasaun Oecusse nian. Asesu ba bee permite ona ema atu diversifika no hasa’e produsaun agrikultura, no hasa’e seguransa ai-han.
  • Hasoru setór turizmu ne’ebé fragmentu, USAID nia investimentu promove vizaun Timor-Leste nian sai destinasaun turizmu internasionál ne’ebé kompetetivu no iha tempu hanesan prezerva nasaun nia ambiente no kultura ne’ebé úniku. Projetu foka ba objetivu rua hodi atinje vizaun ne’e. Primeiru, hodi garante katak instituisaun, polítika no lei disponivel hodi implementa polítika nasionál turizmu ne’ebé lansa iha 2017. Objetivu segundu mak atu promove investimentu sustentável iha setór privadu no partisipasaun liu husi komunidade timor-oan nian, asosiasaun sira, ONG lokál no internasionál, no seluk tan, no kria modelu sustentabilidade no pratika di’ak ne’ebé bele replika.