Flag of Timor-Leste

USAID nia Projetu Turizmu ba Ema Hotu

Lingua: English | Tetun

Speeches Shim

Meta:

USAID nia Projetu Turizmu ba Ema Hotu ajuda Timor-Leste ne’ebé dependente ba mina hodi diversifika ninia ekonomia liu husi promove turizmu ekolójiku ne’ebé favoravel ba ambiente bazeia ba rikeza patrimóniu nasaun nian.

Lokalidade: 

Area Foho Ramelau (Munisípiu Ainaro), Illa Atauro no Dili

Parseiru Importante:

Ministériu Turizmu, Ministériu Agrikultura no Peska, Ministériu ba Dezenvolvimentu Abitasionál, Planeamentu no Ambiente, no parseiru naun-govermentais no privadu relevante sira.

Durasaun:

Janeiru 2018 — Janeiru 2021

Kontratu:

$9 Millaun  

Parseiru nia Kontaktu:

Chemonics International  

USAID nia Kontaktu:

Flavia da Silva

Espesialista Jestaun de Projetu – Kreximentu Ekonomia

Email: usaid-timor-leste-info@usaid.gov

Cristo Rey Statue

Rezumu: 

Hasoru setór turizmu ne’ebé fragmentu, USAID nia investimentu promove vizaun Timor-Leste nian sai destinasaun turizmu internasionál ne’ebé kompetetivu no iha tempu hanesan prezerva nasaun nia ambiente no kultura ne’ebé úniku. Projetu foka ba objetivu rua hodi atinje vizaun ne’e. Primeiru, hodi garante katak instituisaun, polítika no lei disponivel hodi implementa polítika nasionál turizmu ne’ebé lansa iha 2017. Objetivu segundu mak atu promove investimentu sustentável iha setór privadu no partisipasaun liu husi komunidade timor-oan nian, asosiasaun sira, ONG lokál no internasionál, no seluk tan, no kria modelu sustentabilidade no pratika di’ak ne’ebé bele replika.   

Alkansu Prinsipal Sira:

  • Asosiasaun tolu rejistradu no halo operasionál independentemente, inklui Parseria Turizmu Atauro (ATKOMA) iha Atauro, nudar fatin ne’ebé ho bio-diversidade tebes iha mundu, Parseria Turizmu Foho Ramelau (AST-RABEKA) iha Ainaro, lokaliza nudar foho bo’ot liu iha Timor-Leste, no Asosiasaun Turizmu Mariña. Sira hotu iha estratéjia no planu de asaun ba turizmu. 

  • Oras besik 8,4008 ba fornese treinamentu ba setór privadu no públiku hamutuk 325 iha ospitálidade no turizmu. 

  •  Estabelese ona Komitiva Nasionál ba Matéria Patrimóniu Kulturál ne’ebé involve Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, UNESCO no organizasaun naun-governamentais ba konserva no prezerva Tais ho objetivu atu UNESCO bele rekoñese nudar Materia Patrimóniu Kultura.

  • Eventu públiku hitu konsege atrai partisipante hamutuk 2,500 inklui Konferénsia Internasionál segundu ba Destinasaun Turizmu ne’ebé mosu.

  • Asina akordu parseria sanulu ho setór privadu no públiku ho porsentu 70 kompleta ona planu intervensaun nian, inklui AIFAESA (Autoridade de Inspecção e Fiscalização da Actividade Económica, Sanitária e Alimentar) ne’ebé iha inspetór treinadu 40 hodi lidera “Dili Mo’os no Matak”.

  • Lansamentu programa fundu nian hodi enkoraja emprezáriu turizmu nia servisu ne’ebé tarjetu ona hodi rezulta produtu nian ba merkadu husi ualu.