Flag of Timor-Leste

Projetu Aumenta Reziliénsia Komunidade iha Oe-Cusse

Lingua: English | Tetun

Speeches Shim

Objetivu:

Pratika agrikultura ne’ebé ladi’ak no menus asesu ba bee moos no saneamentu, afeta ba saúde, dieta no kualidade moris iha rejiaun Timor-Leste nian ne’ebé mak ki’ak.

Lokalidade: 

Rejiaun Administrativu Oecusse-Ambeno

Parseiru Importante:

Special Economic Zones for Social Market Economy (ZEESM)

Durasaun:

Maiu 2015 — Novembru 2020

Kontratu:

$2.7 million

Parseiru nia Kontaktu:

World Neighbors, Inc.

Edd Wright

Regional Director for Southeast Asia

Bali, Indonesia

Email: ewright@wn.org

USAID nia Kontaktu:

Candido Conceição

Espesialista Jestaun de Projetu

Email: usaid-timor-leste-info@usaid.gov

 

Rezumu:

Rejiaun Oecusse-Ambeno, iha parte norte illa Timor-Leste nian, karateriza ho nivel produsaun ai-han ki’ik, falta fornesimentu bee moos ne’ebé adekuadu, no izoladu husi nasaun nia area seluk.  Típiku ona ba foho leten iha Timor-Leste, ekolojia ne’ebe frajil no simu konsekuénsia negativu husi tesi ai no sunu iha agrikultura, ne’ebé mós afeta negativamente ba rekursu bee ne’ebé la adekuadu ona. Komunidade sira barak hela iha area remotas, foho leten, ne’ebé infraestrutura estrada ladi’ak no asesu durante tempu udan susar loos. Menus bee matan ba bee moos, saneamentu, no pratika ijiene la di’ak iha area hirak ne’e hamosu problema saúde barak ne’ebé bele prevene. Bee matan barak mak kontaminadu, nune’e hamosu bateria no moras husi be hanesan diarreia (té ben), ne’ebé partikularmente afeta ferik no katuas sira no labarik tinan lima mai kraik.  

 

ICRO Timor-Leste

 

Alkansu Prinsipál Sira:

  • Proteje bee matan fatin hamutuk 80, ne’ebé agora serve ona bee moos ba uma kain hamutuk 110, reprezenta terse ida populasaun Oecusse nian.

  • Uma kain rua deklara livre ba sintina iha liur (ODF) ba tinan 2018 husi porsentu 82 ne’ebé mak nia uma kain partisipa agora daudauk iha ona asesu ba sintina. 

  • Uma kain adisional tolu husu ona atu tama ICRO nia komponente saneamentu (foka ba estatutu ODF kontráriu ba de’it protesaun bee matan nian), nune’e númeru sa’e ba 16.    

  • Potensiál ba sustentabilidade hadi’a ona ba rai osan ne’ebé forte hamutuk 36 no asosiasaun kréditu bele ona hadi’a servisu ba sistema bee matan.

  • Koordena ho Departamentu Be no Saneamentu iha Oecusse rezulta iha orsamentu 2018 ne’ebé mak inklui fundu ba harii sistema foun ba komunidade nia bee; estabelese sistema kobransa ba sistema be urbana; no importánsia ba ICRO, hadi’a no reabilitasaun númeru sistema be iha area rural ne’ebé eziste ona no rekruta staff foun.  Orsamentu 2019 mós inklui osan ba aumenta tan reabilita sistema be rural.  

  • Asesu ba bee ajuda permite ema hodi diversifika no hasa’e produsaun agrikultura ne’ebé aumenta seguransa ai-han. 

  • Komunidade agrikultores hotu ne’ebé partisipa hetan ona treinamentu hodi uza teknolojia agrikultura foun.