USAID/Timor-Leste Lidera OOC2018 Ocean Talk konaba Nasaun nia Polítika Zero Plástiku

Press Release Shim

Speeches Shim

USAID/Timor-Leste organiza Ocean Talk iha OOC2018 dia 30 Outubru iha Nusa Dua, Bali, Indonesia.
USAID/Timor-Leste nia Espesialista Jestaun Projetu Flavia Da Silva (loos) lidera diskusaun OOC2018 ho Sekretáriu Estadus Ambiente Timor-Leste Demetrio do Carvalho (klaran) no Diretora Nasaun ba Konservasaun Internasionál iha Timor-Leste Trudiaan Dale (karuk), dia 30 de Outubru iha OOC2018 Nusa Dua, Bali, Indonesia.
Fotographia USAID

Emerjente ba Demokrasia nudar Problema Mundial

Atu fó sai kedas

Kuarta, 7 Novembru, 2018
James Reindl
+670-77230577

NUSA DUA, BALI, INDONESIA – Dezenvolvimentu ba Illa Nasaun Timor-Leste nian la’o daudauk hodi bandu ba uza produtu ho plástiku no iha hanoin atu resikla plástiku hotu ne’ebé namkari iha tinan 2030, Nasaun nia Sekretáriu Estadu Ambiente iha “Ocean Talk” organiza husi Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID) iha Konferénsia Ita nia Oseanu tinan 2018.

USAID/Timor-Leste “Ocean Talk”, “Timor-Leste: Dezafiu globál ida ba iha Demokrasia mak poluisaun plástiku ba iha oseanu,” no hatudu mós filme ida ne’ebé prodúz husi USAID/Timor-Leste “Tasi Ne’ebé Sustenta Ita” ne’ebé mak hatudu konaba isu konaba poluisaun plástiku ba iha oseanu liu husi esperiénsia ne’ebé mak fahe husi Timor-oan sira ne’ebé mak afeta ba isu ne’e. Filme ida husi USAID nian nudar kometimentu foun liu millaun dollar lima nulu resin rua ne’ebé mak anunsia husi Estadus Unidus iha konferénsia ne’e hodi promove konservasaun oseanu ba ekonomia azúl ne’ebé sustentável.    

USAID/Timor-Leste nia Espesialista Jestaun Projetu Flavia Da Silva lidera diskusaun OOC2018 ho Sekretariu Estadus Ambiente Timor-Leste Demetrio do Amaral de Carvalho no Diretora Nasaun ba Konservasaun Internasionál iha Timor-Leste Trudiaan Dale, ne’ebé mak ajuda implementa polítika ne’e. Timor-Leste nudar nasaun foun ida ba iha demokrasia, foin mosu husi luta ida ba iha independénsia tinan sanulu resin neen ba kotuk. Ne’e hatudu ona katak iha dezafiu ba dezenvolvimentu mak hanesan saúde, edukasaun, no ki’ak, maibé Carvalho hatete katak nasaun mós rekoñese ameasa husi poluisaun plástiku no ami presiza atu hare ba ida ne’e. 

“Iha Dili (Kapitál) ne’e rasik, loron-loron produsaun aumenta makaas husi tonelada 190 iha tinan 2015 sa’e ba tonelada 200 iha 2018. Sei ami kontinua ho ida ne’e, iha tinan 2030 ami sei produce tonelada 400 husi fo’er ne’ebé iha loron-loron,” nia hatete, rekoñese husi estudu foin lalais katak fo’er husi plástiku porsentu rua nulu husi total ne’ebé iha fasil liu sei para hotu iha tasi.

“Sei ita hotu konkorda katak ita nia oseanu mak ita nia riku soin, signifika hatudu katak buat hotu ne’e iha ita nia liman. Ha’u pronto bolu imi partisipante sira hotu hodi hamutuk ho ha’u hodi hamriik iha ita nia jerasaun nia kotuk hodi bele saudavel no produtividade ba iha oseanu,” nia hatete.  

Filme USAID no tuir mai partisipasaun iha OOC2018 husi tinan 2017 estudu husi NOAA ne’ebé informa Tasi ibun Timor-Leste nian nudar bio diversidade tebes iha mundu.

“Konferénsia Ita Nia Oseanu nudar oportunidade di’ak ida ba USAID/Timor-Leste hodi hatudu ninia servisu ba próteze bio-diversidade mariña iha Timor-Leste no ba Governu Timor-Leste hodi diskute ninia polítika zero plástiku ne’ebé mak foin implementa,” hatene Da Silva.

Tinan ne’e hala’o iha Indonesia, Ita nia Oseanu orijinalmente tinan lima ba kotuk husi Departamentu Estadu Estadus Unidus nian. Konferénsia ne’e foka liu ba jeneraliza kometimentu husi governamentál mundiál no organizasaun seluk ba mantein sustentabilidade oseanu nian. Konferénsia hato’o konaba biliaun dollar 18 iha kometimentu ne’e no kuaze kilómetru millaun 12.4 iha tasi ne’e selesionadu ba area protejida durante komesa iha tinan 2014.