Press Release Shim
Speeches Shim

Projetu ba Tinan Tolu hodi hasa'e Investimentu, no Servisu
Atu fó sai kedas
DILI, TIMOR-LESTE – Turizmu iha Timor-Leste sei aumenta signifikante iha negósiu de investimentu no hasa’e dezempregu bazeia ba iha akordu ne’ebé sei apoiu estratéjia nasionál de turizmu ne’ebé mak anunsia ohin husi Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID).
Projetu hanaran “Turizmu ba Ema Hotu” sei implementa husi Internasionál Chemonics no ninia parseria Internasionál Solimar no Planet Partnerships hodi apoiu nasaun nia estratéjia turizmu nasionál.
Kontratu ba tinan tolu sei enkoraja públiku no privadu hodi koopera ho merkadu Timor-Leste hanesan destinasaun “fatin ne’ebé la deskobre” ba visitor aventura sira no eko-turizmu. Estratéjia komplementa Governu Timor-Leste nia polítika nasionál de turizmu tinan kotuk, ne’ebé mak sei lori turista estranjeiru hamutuk 200,000 mai iha ne’e kada tinan husi 2030, aumenta servisu turizmu nian hamutuk 15,000 no jeneraliza millaun atus ida lima nulu dolar amerikanu (US$150 Million) ba iha reseita annual de turizmu.
Projetu sei foka liu ba kria dezenvolvimentu turizmu inkluzivu hodi hadi’a indústria governasaun no promove investimentu ne’ebé sustentável. Projetu sei servisu hodi hadi’a no aumenta traballadór de turizmu, ne’ebé governu fó estimasaun katak agora daudauk iha de’it ema hamutuk 4,300 (rihun haat atus tolu), públiku/privadu kria relasaun hodi haforsa governasaun de turizmu, no dudu deliberasaun no investimentu inkrementais ne’ebé foka liu ba lori feto no juventude barak liu tan hodi involve iha setór ne’e.
“Apoiu ne’e mai husi Povu Amerikanu, sei ajuda Governu Timor-Leste atinje ninia meta dezenvolvimentu ida mak haree ba diversifika ninia ekonomia ne’ebé depende ba oli, hatete Diretora Misaun USAID Diana Putman. “Ami hare ba oin hodi servisu hamutuk ho Ministériu Turizmu no setór privadu hodi halo destinasaun turista Timor-Leste ba prokura aventura seluk, kultura no beleza naturál bainhira preserve ambientál úniku nasaun nian no eransa kulturál.”
Polítika turizmu nasionál Timor nian, promulga iha Marsu 2017, bolu ba graduál no dezenvolvimentu sustentável ne’ebé sei proteje ambiente ba aumenta vizita turista nian no hadi’a oportunidade ekonomia iha nivel nasionál no komunidade. USAID nia planu atu inkorpora públiku-privadu nia Relasaun Dezenvolvimentu Nasionál de Turizmu hanesan moos Destinasaun Konsellu Stewardship hodi ajuda maneja fatin turizmu lokál no ninia atividade.
USAID aprosima Turizmu ba Ema hotu sei estimula millaun rua nulu resin lima iha eko-turizmu no investimentu komunidade turizmu de baze, kria adisional servisu relasaun turizmu hamutuk rihun ida (1,000) no ajuda hasa’e rendimentu uma kain ba komunidade tarjetu porsentu sanulu resin lima durante tinan tolu.
USAID servisu besik liu ho governu no povu Timor-Leste hodi ajuda haforsa kreximentu ekonomia sustentável; enkoraja kompetisaun setór privadu; rezolve dezafiu saúde ne’ebé sériu, partikularmente ba sira ne’ebé afeta ba feto no labarik; haforsa instituisaun demokrátiku sub-nasionál no fundasaun ba boa governasaun; próteze ambiente; no ajuda risku populasaun adapta ba mudansa klimátiku.
Comment
Make a general inquiry or suggest an improvement.