USAID nia Projetu Turizmu Ba Ema Hotu Organiza Konferénsia Fiar Nian konaba Turizmu

Speeches Shim

Domingu, 24 Marsu, 2019
USAID's host Faith-Based Tourism Conference
Cris Guterres/USAID

DILI, TIMOR-LESTE – Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID) nia Projetu Turizmu Ba Ema Hotu iha kolaborasaun ho Institutu Teknolojia Dili (DIT) sei apoiu konferénsia dahuluk konaba turizmu bazeia ba fiar iha Timor-Leste fulan Maiu, projetu sei anunsia iha Segunda feira.

Konferénsia loron tomak, “Paz, Harmonia no Amizade: Dezenvolvimentu Turizmu bazeia ba Fiar,” sei hala’o iha Maiu dia 17 iha Sentru Konvensaun Dili, projetu sei anunsia enkontru tuir mai konaba grupu servisu ba fiar nian ne’ebé mak sei inklui lider relijiozu Katóliku, Konghucu, Musulmanu, Indú, no Protestante iha Timor-Leste.    

Lider relijiozu sira asina deklarasaun ba entende servisu hamutuk ba dezenvolvimentu no merkadorias konaba turizmu bazeia ba fiar iha Timor-Leste. USAID nia Turizmu Ba Ema Hotu no Xefe de Ekipa Peter Semone mós hato’o proposta ba kria paseiu foun ba vizitante hodi hatene esperiénsia konaba fiar nian. “Dalan ba Naroman” sei komesa iha Tasitolu, Dili ho prosesaun ba estasaun 14 ba Cruz bo’ot. Nia mós sujere estabelesimentu ba  Parke Paz Inter-Relijiozu iha simeira tuir mai.   

“Turizmu bazeia ba fiar aumenta iha eskala globál” hatete Semone. “Kuaze millaun atus tolu turista vizita ba fatin relijiozu nian iha mundu kada tinan, jeneraliza ba estimasaun dolar biliaun sanulu resin ualu. Timor-Leste iha poténsia ne’ebé seidauk esplora ba meius merkadu nian ida ne’e, ho fatin mak hanesan Cristo Rei no Santuáriu ba Virjen Maria iha foho Ramelau, iha fatin ne’ebé mak naturalmente furak no bonita. Diferente komunidade relijiozu  iha relasaun ne’ebé armonia entre sira no ha’u sente katak turizmu bazeia ba fiar nudar dalan ne’ebé di’ak iha kontestu ba iha sosiedade Timor-Leste nian.”.       

“Konferénsia nudar ezemplu ba oinsá Estadus Unidus lori hamutuk organizasaun Timor-Leste nian ho sira seluk iha rejiaun ne’e hodi atinje meta komún,” hatete Harold Carey, USAID nia ofisíais ba Kreximentu Ekonomia.  

“Ligasaun mak hanesan parte esensiál primeiru ne’ebé mak ajuda avansa Timor-Leste nia relasaun ekonomia ho ninia viziñu rejionál no ekonomia globál tomak. Ne’e kontribui ba estabelesimentu ba ekonomia ne’ebé livre no nakloke iha Timor-Leste,” nia aumenta. “Ne’e ajuda nasaun bele realiza ninia poténsia rasik, aumenta ninia auto-konfiansa no kria oportunidade ekonomia foun ba Timor-Leste nia emprezáriu hodi prósperu no tama ba iha relasaun negósiu ne’ebé sofistikada ho parseiru ne’ebé deside, mak hanesan Estadus Unidus no Negósiu Estadus Unidus nian.”       

Konferénsia tuir mai sei inklui aprezentasaun husi Missioner Prezidente Biskopal Basilio Do Nascimento Timor-Leste/ apóstolu Núnsiu Missioner Marco Sprizzi, Louis D’Amore, Prezidente Institutu Internasionál ba Paz liu husi Turizmu, Carlos Cabecinhas, diretór fatin relijiozu de Fátima no I. Gede Pitana, asesór ba ministériu turizmu Indonesia nian.         

Reprezentante husi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, ONG Haburas, operadór paseiu, no mós dosente DIT nian no estudante partisipa iha konferénsia segunda feira, ne’ebé sei inklui aprezentasaun husi Asesór USAID nia Projetu Turizmu ba Ema Hotu Manuel Vong no Ratna Soebrata. Vong servisu iha DIT hodi prepara ba konferénsia ne’e no Soebrata indika Indonesia nudar poténsia signifikante ba merkadu nian ba turizmu bazeia ba fiar iha Timor-Leste.    


Governu Amerikanu, liu husi USAID, servisu hamutuk iha parseiru ho Governu Timor-Leste hodi apoiu baze ne’ebé luan no dezenvolvimentu ne’ebé efetivu. Dezde tinan 2001, USAID fornese besik millaun atus tolu lima nulu iha asisténsia dezenvolvimentu ba Timor-Leste. USAID apoiu Timor-Leste nia esforsu hodi harii nasaun ne’ebé demokrátiku, saudavel no prósperu liu husi programa ne’ebé mak haforsa kreximentu ekonomia ne’ebé inkluzivu no sustentável, espesiálmente iha setór agrikultura; hadi’a saúde povu Timor-Leste nian, partikularmente feto no labarik; no haforsa fundasaun ba boa governasaun – area hotu ne’ebé mak marka iha Timor-Leste nia Planu Estratéjia Dezenvolvimentu 2013-2030 no sei serve ba halo nasaun bele reziliénsia liu tan iha futuru. Atu hatene liu tan, vizita: www.usaid.gov/timor-leste.