Aliansa Resiklajen Plástiku

Speeches Shim

Objetivu:

Aliansa Resiklajen Plástiku ajuda hodi hadi’a furak naturál no saúde Timor-Leste nian no seguru ba ninia ema hodi kria no aumenta indústria resiklajen plástiku nian.

Lokalidade: 

Dili

Parseiru Importante:

Mercy Corps, KOICA, Caltech General Contracting Unipessoal, Lda, and Heineken Timor S.A.

Durasaun:

Agostu 2019 — Agostu 2022

Contract:

 

Parseiru nia Kontaktu:

Amira El-Halabi

Jestor Programa

Email: amhalabi@mercycorps.org

 

USAID nia Kontaktu:

Candido Conceição

Espesialista Jestaun Projetu

Email: usaid-timor-leste-info@usaid.gov

Rezumu:

USAID no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA), liu husi akordu seluk ho Mercy Corps (USAID nia akordu ho Mercy Corps hare liu ba “Aliansa Resiklajen Plástiku”), ho indústria lokál Caltech no kompañia serveja mundiál Heineken dedika osan no ho rekursu ne’ebé independente, hotu-hotu aliña iha plataforma ne’ebé kria ba rezulta hodi avansa Timor-Leste tuir estatutu “neutrál plástiku”. Esforsu kombinasaun ne’e, rekoñese nudar Aliansa Solusaun Plástiku, buka hodi kria kadeia de valor ba uza plástiku ne’ebé mak sei tau ba baze fabrika ki’ik Timor-Leste nian, lori sasukat ba diversifikasaun ekonomia ne’ebé dependente ba mina, no muda nasaun ba oin tuir nia jornada ba auto-determinasaun. Atu bele susesu, tenke kria kadeia de fornesimentu ba lixu plástiku uainhira iha tempu hanesan loke mós merkadu ba produtu ne’ebé sei halo liu husi uza plástiku resiklajen.

Objetivu Atividade Nian:

Sasukat importante ba susesu sei uainhira sidadaun hare baze ou benefísiu ekonomia husi foti no resiklajen plástiku ba uza fila fali iha maneira ne’ebé mak hatudu ezisténsia, kadeia de valor ne’ebé mak estabelese di’ak ba lixu nian.

  • Hasa’e kadeia fornesimentu doméstiku ba lixu plástiku ho emprendimentu no “collar verde” nia oportunidade servisu.

  • Aprosimasaun indireta porsentu 20 ba lixu plástiku kilograma millaun 12.5 prodúz kada tinan iha Dili ba fabrika lokál nian konaba produtu resiklajen. 

  • Dezenvolve, teste no dezloka liña produtu foun ne’ebé halo husi plástiku resiklajen – mak hanesan konstrusaun tella no agregadu ba projetu estrada nian – ho abilidade atu kompete produtu ne’ebé mak agora sai hanesan alternativa iha merkadu lokál.

  • Kria demanda ba produtu ne’ebé halo husi lixu plástiku resiklajen

  • Redús ba uza plástiku no identifika substituisaun viavel ba produtu plástiku nian.